Dijalog o knjizi „Multikonfesionalna Hercegovina:
Vlast i lojalnost u kasnoosmanskom društvu“

U petak 10. oktobra 2014. godine u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu je u organizaciji Instituta za historiju održan dijalog o knjizi „Multikonfesionalna Hercegovina: Vlast i lojalnost u kasnoosmanskom društvu“, autora Hannesa Granditsa. Učesnici ovog skupa su bili Drago Roksandić, Vera Katz, Edin Radušić, Jasmin Branković, Amila Kasumović, Aladin Husić, Sedad Bešlija, Hana Younis, Fahd Kasumović i Husnija Kamberović.

„Multikonfesionalna Hercegovina“, autora Hannesa Granditsa, šefa Katedre za historiju jugoistočne Evrope na Humboldtovom univerzitetu u Berlinu, nova je knjiga koja je izašla u izdanju Instituta za historiju u Sarajevu u okviru edicije „Historijske monografije“.

Tema ovog djela pobliže je određena podnaslovom „Vlast i lojalnost u kasnoosmanskom društvu“, a po riječima autora u središtu interesovanja je tadašnja osmanska granična regija Hercegovina. Ona je u eri tanzimata, o kojoj je ovdje riječ, duže vrijeme bila zaseban pašaluk, ali je tradicionalno bila integralni sastavni dio Bosanskog ejaleta. Tek uz znatno zakašnjenje i primjenu vojne sile, u Hercegovini su, kao i generalno u Bosni, mogle biti provedene temeljne odredbe tanzimata. De facto je tako vrijeme tanzimata i započelo tek nakon masivne vojne intervencije naložene od Visoke porte početkom 1850-ih godina. To je bilo vrijeme u koje se može smjestiti početak „modernog“ društvenog uređenja u Hercegovini. Tendencije sekularizacije i pravne ravnopravnosti različitih konfesionalnih grupa bile su ujedinjene sa intenziviranjem trgovine i usponom novih „kapitalističkih“ elita. Čak je i svakodnevnica ljudi na selu, unatoč velikom kontinuitetu organizacije života, doživjela značajne promjene. Konačno, to je bilo i vrijeme u kojem je „nacionalna problematika“ sve snažnije prodirala u multikonfesionalnu društvenu organizaciju.

Grandits u obimnoj knjizi, na oko 500 stranica, analizira ovu problematiku kroz poglavlja naslovljena „Elita notabiliteta naspram državne birokratije“, „Ruralne životne sredine i lojalnosti: pravoslavni, katolički i muslimanski konteksti“, „Gradska uređenja i period tanzimata“, „Vjersko vodstvo i reforma vjerski zasnovanog poretka“, „Novi akteri i postupci za vrijeme tanzimata“ te „Revoltirajuće društvo: nasilje i odanost“.