Tribina Univerziteta u Sarajevu
„Uloga Ustavnog suda u jačanju države Bosne i Hercegovine“

U povodu 25. novembra - Dana državnosti Bosne i Hercegovine – u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu u četvrtak 20. novembra 2014. godine održana je tribina o temi „Uloga Ustavnog suda u jačanju države Bosne i Hercegovine“. O ovoj temi, u okviru redovnih tribina Univerziteta u Sarajevu, govorila je gospođa Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Tribinu je otvorio prof. dr. Muharem Avdispahić, dr. h. c., rektor Univerziteta u Sarajevu, te je, uz riječi dobrodošlice prisutnima, podsjetio da je u Platformi za djelovanje Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine u ratnim uvjetima, objavljenoj 2. jula 1992. godine, istaknuto da država Bosna i Hercegovina ima poseban interes da postane ravnopravna članica Evropske zajednice. „Bosna je jedna od historijskih zemalja u Evropi, geopolitička cjelina s kontinuitetom od srednjeg vijeka do danas, s višestoljetnim pozitivnim iskustvom multikonfesionalnosti. U maju će biti 570. godina kako je papa Eugenio IV priznao bosanskog kralja“, naveo je rektor Avdispahić, te dodao: „Kada je 63,2 % ukupnog izbornog tijela Bosne i Hercegovine izglasalo nezavisnost, a s danom međunarodnog priznanja počela i oružana agresija na ovu zemlju, pojavio se Carrington-Cutileirov plan za preustroj Bosne i Hercegovine na etničkom principu.“ Rektor Avdispahić je naglasio da je ove godine u tišini promakla 40. godišnjica ustava iz 1974. godine: „Taj ustav je bio osnova u radu Badinterove komisije za arbitražu, sastavljene od predsjednika ustavnih sudova Francuske, Njemačke, Italije, Španije i Belgije i ustanovljene od Vijeća ministara EEZ 27. avgusta 1991. godine. Arbitražna komisija nije imala primjedbi na revidirani ustav Republike Bosne i Hercegovine. Cijena zaustavljanja agresije i genocida mirovnim sporazumom parafiranim u Daytonu 1995. bilo je i nametanje novog ustava u vidu aneksa IV Dejtonskog mirovnog ugovora.“

Gospođa Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH, u toku izlaganja o temi „Uloga Ustavnog suda u jačanju države Bosne i Hercegovine“ ukazala je na određene bitne elemente uloge Ustavnog suda BiH i podsjetila na odluke Ustavnog suda, posebno važne u procesu razvoja Bosne i Hercegovine kao demokratske države.

Podsjetivši na činjenicu da je Bosna i Hercegovina odlukama na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a definirana kao nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava, gospođa Galić je navela: „Iako su fundamentalne vrijednosti tada uspostavljene, često kroz društvene procese u Bosni i Hercegovini bile poljuljane i dolazile u konflikt. Posebno važnu ulogu u afirmaciji ovih vrijednosti danas ima Ustavni sud što je potvrđeno nizom odluka Ustavnog suda BiH.“

Gospođa Galić je u toku predavanja navela da je u okviru ostvarivanja ustavnih nadležnosti Ustavni sud donio brojne odluke od kojih svaka ima svojevrsni značaj, te istakla neke koje su dale značajan doprinos ustavnopravnom razvoju u Bosni i Hercegovini, a naročito jačanju funkcionalnosti države i njenog ustavnopravnog sistema, pravne sigurnosti i sistemskoj zaštiti prava svih bez diskriminacije.

„U tom pravcu moguće je izdvojiti nekoliko važnih, slobodno bi se moglo reći, povijesnih odluka kojima je Ustavni sud dao dinamično i evolutivno tumačenje Ustava BiH, koristeći činjenicu da Ustav BiH sadrži određene antinomije, kao i činjenicu da je pretežit broj ustavnih normi oblikovan na nedovoljno određen način koje su iskorištene za progresivni, uvjetno rečeno aktivistički pristup, umjesto da su tumačene kao prepreka daljnjem ustavnopravnom razvoju. Prva od njih je svakako tzv. Odluka o konstitutivnosti naroda“, naglasila je gospođa Galić, te istakla da je Ustavni sud dinamičnim i evolutivnim tumačenjem Ustava BiH doprinio dosljednom garantiranju ravnopravnosti i konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, osiguranju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnog subjektiviteta države i jačanju pravne sigurnosti i vladavine prava.

„Ovakvo tumačenje Ustava BiH i djelovanje Ustavnog suda BiH u okvirima njegove nadležnosti omogućilo je efikasno funkcioniranje neophodnih državnih organa koji nisu eksplicitno spomenuti u tekstu Ustava BiH, ali čije kreiranje i djelovanje nije suprotno odredbama i duhu tog ustava, budući da je u Ustavu BiH ostavljena mogućnost osnivanja takvih institucija radi vršenja nadležnosti Bosne i Hercegovine i rješavanja značajnih sistemskih pitanja“, naglasila je gospođa Galić.

Za promicanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini je vrlo bitno daljnje razvijanje prakse Ustavnog suda BiH, mišljenja je gospođa Galić, koja je naglasila da bi Ustavni sud BiH i dalje učinkovito mogao štititi ljudska prava i temeljne slobode, odnosno dosljedno provoditi načelo vladavine prava, bitno je da u njegovim odnosima, prema tijelima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti bude i ustavnopravno i faktički osigurana njegova organizacijska i funkcionalna nezavisnost i da sva tijela vlasti u Bosni i Hercegovini provode odluke Ustavnog suda BiH i to bez obzira kakvo interesno ili vrijednosno stajalište imaju o pojedinoj odluci.

Gospođa Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH, izlaganje je zaključila riječima: „Izvršenje odluka Ustavnog suda BiH i izvršenje odluka svih drugih sudova nije samo pravno pitanje nego je i društveno-politički problem. Autoritet i uloga suda ovise prvenstveno o spremnosti ne samo relevantnih državnih organa već cjelokupne društvene zajednice da prihvati i provede odluke suda. Na ovom pitanju se provjerava odnos suda i zajednice i uopće moralno-politička strana kako ustavnosti i zakonitosti tako i sudskih odluka.

Biografija gospođe Valerije Galić
Gospođa Valerija Galić je diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1981. godine. Kao pripravnica 1. jula 1981. zaposlila se u Sekretarijatu za zakonodavstvo tadašnjeg Izvršnog vijeća Skupštine SRBiH, odakle je upućena na sudsku praksu u Općinski sud I u Sarajevu. Nakon položenog pravosudnog ispita 13. oktobra 1982. godine nastavila je da radi u Sekretarijatu za zakonodavstvo kao stručna saradnica, zatim savjetnica i pomoćnica sekretara za zakonodavstvo Izvršnog vijeća Vlade R/FBiH do 1996. godine, odnosno do imenovanja na funkciju sekretara Ureda za zakonodavstvo Vlade FBiH. U maju 1997. je učestvovala u programu USAID-a Oporezivanje u federalnom sistemu – izrada propisa: primjer SAD, koji je realiziran u SAD-u. Na poziv Vijeća Evrope, kao predstavnica BiH iz FBiH i članica Komisije za harmonizaciju pravnog sistema sa evropskom legislativom, u junu 1999. boravila je u Strasbourgu u studijskoj posjeti i upoznavanju sa radom organa Vijeća Evrope. Kao članica učestvovala je u više radnih komisija za izradu i donošenje sistemskih zakona iz raznih oblasti. Koautorica je i recenzentica u nekoliko stručnih publikacija. Bila je članica Komisije za polaganje stručnog ispita za radnike uprave u Federaciji BiH, ispitivač za predmete Osnove ustavnog uređenja i Osnove uprave u Federaciji BiH. Za sutkinju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je izabrana 30. jula 2002. godine, a na dužnost je stupila u februaru 2003. godine, nakon konstituirajuće sjednice novog saziva Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Dužnost potpredsjednice Ustavnog suda Bosne i Hercegovine obavljala je od juna 2006. godine do 26. maja 2012. godine, kada je izabrana za predsjednicu Suda.