Tribina Univerziteta u Sarajevu

„Odluke ZAVNOBiH-a kao osnova jedinstvenog

ekonomskog prostora u Bosni i Hercegovini“

U povodu 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine – u Svečanoj sali Univerziteta u Sarajevu u  ponedjeljak 23. novembra 2015. godine održana je tribina o temi „Odluke ZAVNOBiH-a kao osnova jedinstvenog ekonomskog prostora u Bosni i Hercegovini“. O ovoj temi, u okviru redovnih tribina Univerziteta u Sarajevu, govorio je prof. dr. Željko Šain, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Tribinu je otvorio prof. dr. Muharem Avdispahić, dr. h. c., rektor Univerziteta u Sarajevu, te je uz riječi dobrodošlice prisutnima istakao da Univerzitet tradicionalno organizira tribinu kako bi obilježio jedan od najznačajnijih datuma u historiji Bosne i Hercegovine, 25. novembar – Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
Na samom početku izlaganja prof. dr. Željko Šain, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, naglasio je da bi svaki čovjek trebao živjeti odrednicu latinske izreke: „Historia est magistra vitae“.

Istakavši da je Bosna i Hercegovina višestoljetna država sa brojnim i različitim državnim i političkim uređenjima u svojoj burnoj prošlosti, dekan Šain je naglasio da kao takva ima više značajnih historijskih događaja, perioda i datuma.
„U 20. stoljeću jedan je povijesni događaj, i jedan je datum, posebno značajan: 25. i 26. novembar 1943. godine – dani kada je održano osnivanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Mrkonjić-Gradu i njegovo prerastanje u prvo istinsko narodno predstavništvo tri bosanskohercegovačka naroda: Muslimana, Srba i Hrvata“, naveo je dekan Šain te dodao da se, na drugom zasjedanju, održanom od 30. juna do 2.  jula 1944. godine u Sanskom Mostu, ZAVNOBiH konstituira u vrhovno zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo, u najviši organ državne vlasti Bosne i Hercegovine. Već u julu i augustu 1944. godine Predsjedništvo ZAVNOBiH-a donijelo je odluku o formiranju odjeljenja: Odjeljenje za narodnu privredu, Odjeljenje za narodnu prosvjetu, Odjeljenje za narodno zdravlje i socijalno staranje, Odjeljenje za obnovu, Odjeljenje za pravosuđe, Odjeljenje za ishranu, Odjeljenje za finansije i Odjeljenje za unutarnje poslove. Dovršenje državne organizacije Bosne i Hercegovine obavljeno je na trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a, održanom od 26. do 28. aprila 1945. godine  u Sarajevu na kojem je 28. aprila navedene godine izabrana prva Narodna vlada Bosne i Hercegovine.

Dekan Šain je u toku svog izlaganja istakao da je očigledno da  su u odlukama svih zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i u njenim drugim dokumentima, na direktan i/ili indirektan način tretirana, pored dominirajućih političkih i vojnih pitanja, i pitanja ekonomije, njene obnove, rasta i razvoja, finansiranja itd.

„Prirodno je da se svaka društvena i državna zajednica, država kao institucija sa svim svojim sastavnicama, mora zasnivati na ekonomiji kao materijalnoj osnovi svog egzistiranja. Povijest Bosne i Hercegovine, u okviru bivše Jugoslavije, pokazuje kako je građen i transformiran njen ekonomski prostor i kako se gradila njena ekonomska politika u okvirima tadašnje ekonomske politike Jugoslavije. Korelativnosti i kapaciteti ekonomskih prostora i ekonomskih politika bivših republika unutar ex-Jugoslavije, nakon 1991. i 1992. godine, neminovno su doživjeli i doživljavaju radikalne transformacije. Dodatni katalizatori ovih procesa su procesi vlasničke transformacije gospodarskih subjekata, te međunarodni utjecaji višestrukih promjena u cijelom svijetu“, naveo je dekan Šain.

Naglasivši da sva zbivanja u Bosni i Hercegovini, kao i u njenom okruženju, imperativno nalažu legalno i legitimno racionalno osmišljavanje, normativno reguliranje i praktično ostvarivanje inoviranog pristupa jedinstvenom ekonomskom prostoru u Bosni i Hercegovini, dekan Šain je naveo: „ Od odluka ZAVNOBiH-a, preko svih ustava bivše Jugoslavije i ustava Bosne i Hercegovine unutar bivše Jugoslavije do suverene i međunarodno priznate Bosne i Hercegovine 1992. godine i njenog državnog ustroja prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, pitanje jedinstvenog ekonomskog prostora je pitanje koje nije samo ekonomsko, već prije svega političko pitanje i pitanje državnog unutrašnjeg uređenja, međunarodnog pozicioniranja, posebno promatrano kroz prizmu njene kompetitivnosti i konkurentnosti u regiji i svijetu.“      

Podsjetivši da Dejtonski mirovni sporazum i na njemu utemeljena pravna regulativa današnje države Bosne i Hercegovine reguliraju postojanje jedinstvenog ekonomskog prostora kroz pravni suverenitet države Bosne i Hercegovine i njenih sastavnica: dva entiteta i jednog distrikta, te deset kantona u Federaciji BiH sa svojim općim, posebnim i pojedinačnim suverenitetima, uključujući i razine lokalne samouprave, dekan Šain naglašava da ovako složen državni ustroj, na izravan i neizravan način, usložnjava i funkcioniranje jedinstvenog ekonomskog prostora u Bosni i Hercegovini pa se, u praksi i/ili političkom jednostranom tumačenju taj jedinstveni ekonomski prostor promatra i nastoji realizirati ka zajedničkom ekonomskom prostoru.
„Očita je potreba za jasnijom pravnom regulacijom karaktera ekonomskog prostora i nadležnostima ekonomskih politika svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini, u smjeru savremenih ekonomskih kretanja u razvijenom svijetu i našim opredjeljenjima što bržeg uključivanja u EU“, istakao je dekan Šain, te podsjetio da su koncem januara 2015. godine članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine potpisali Zajedničku izjavu Predsjedništva BiH o opredijeljenosti političkih lidera u BiH za poduzimanje neophodnih reformi u okviru procesa pristupanja BiH Evropskoj uniji, te da je u februaru 2015. godine Vijeće ministara BiH usvojilo Nacionalni program ekonomskih reformi za 2015. godinu.

„U ljeto ove, 2015. godine svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini usvojili su Reformsku agendu za Bosnu i Hercegovinu za period 2015–2018. godine. Svi nivoi vlasti: od razine Vijeća ministara BiH, entitetskih vlada i vlada kantona, te Vlade Brčko Distrikta prepoznaju „hitnu potrebu pokretanja procesa oporavka i moderniziranja ekonomije u cilju jačanja održivog, efikasnog, socijalno pravednog i stabilnog ekonomskog rasta, otvaranja radnih mjesta, povećanja i bolje ciljane raspodjele socijalnih davanja te stvaranja održivog i pravičnog društvenog okruženja“, istakao je dekan Šain.


Na pitanje: „Koji je ekonomski put za realizaciju Reformske agende za Bosnu i Hercegovinu za period 2015–2018. godine?, dekan Šain daje odgovor: „Jedinstveni ekonomski prostor u Bosni i Hercegovini. Bez jedinstvenog ekonomskog prostora nije moguće realizirati Reformsku agendu! Da bi se ostvario jedinstveni ekonomski prostor u BiH, potrebna je politička volja i pravna utemeljenost. Političku volju iskazali su zvanično članovi Predsjedništva BiH u januaru 2015. godine potpisivanjem Zajedničke izjave o opredijeljenosti političkih lidera u BiH za poduzimanje neophodnih reformi u okviru procesa pristupanja Bosne i Hercegovine u EU. Postojeća pravna regulativa, iako ima puno manjkavosti koje treba legalno i legitimno otklanjati, nije prepreka za realizaciju Reformske agende.“

Dekan Šain je u toku svog izlaganja naveo da Nacionalni program ekonomskih reformi za 2015. godinu, koji je Vijeće ministara BiH usvojilo u februaru ove godine, sadrži, između ostalog, zvanične podatke za prethodne godine i projekcije za tekuću i naredne tri godine.
„Sagledavajući trendove zvaničnih i projiciranih veličina iz sfere glavnih makroekonomskih indikatora može se vidjeti da je realni rast BDP-a u 2013. godini bio 0,7%, u 2014. 1,1%, a projekcije za 2015. su 3,4%, 2016. 4,0% i 2017. 4,4%. Trend je pozitivan, sa sadašnjeg nivoa relativno teško ostvariv, ali imperativ razvoja i prosperiteta BiH traži i veće stope realnog rasta. Kako to ostvariti? Jedan od uvjeta je i funkcioniranje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH. Za takav pristup imamo utemeljenje u odlukama ZAVNOBiH-a i nasušnoj potrebi kako bi realizirali odredbe Reformske agende. Poslijeratni trendovi u gospodarstvu cijele Bosne i Hercegovine, unutarnja politička klima i višeslojni različiti međunarodni utjecaji, bez obzira na sve probleme i negativnosti, imaju generalno pozitivan saldo i dosta pozitivnih ostvarenja. Ta pozitivna ostvarenja trebamo kontinuirano kvantitativno i kvalitativno stalno povećavati u cilju daljnjeg razvoja i prosperiteta naše države i domovine Bosne i Hercegovine.“